Yoga i dah

Svaki praktikant yoga asane koji je vođen od strane iskusnog i kvalitetnog učitelja shvaća važnost daha u fizičkoj praksi yoge. Na početku, dublje povezivanje s dahom može djelovati iznenađujuće izazovno, bilo u sjedećem položaju ili u pokretu.

Međutim, kulminacijom redovnog prakticiranja yoge, više ne razmišljamo o procesu disanja i ulazimo u dublju dimenziju prakse. Tijelo postaje posuda za nešto čisto, živo, što vibrira i teče u nama. Poznatim rječnikom, rekli bismo – riječ je o dahu, procesu disanja. Međutim, kroz prisutnost u cijelom procesu svjesni smo da senzacija daha koju osjećamo kroz yoga praksu nije ona svakodnevna. Dah kao da je puno jasniji i življi, a istovremeno sa sobom nosi jednu finu, smirujuću notu. Također, svjesni smo da u pozadini igre udaha i izdaha postoji nešto nepromijenjivo, što drži prostor istom dahu u provođenju svog ustaljenog ritma.

U tom trenutku ulazimo u suptilniji aspekt fizičke prakse yoge, koja je tu samo u svrhu tehnike koja održava strukturu, smjer, usklađenost i svijest onog što teče u posudi našeg tijela.

Zagrebali smo dublje ispod površine yoge kao (prividno) prvenstveno fizičke prakse kontrole položaja tijela – dah nas je uveo u dublji sloj Sebe. Tada shvaćamo da je dah, ili proces disanja važan medijator, dragocjena staza kojom stupamo u kontakt sa univerzalnom životnom energijom u Sebi, koja se jogijskim riječnikom naziva Prana.

U većina praktikanata koji na ovaj ili sličan način osjete dah u vlastitoj praksi, prirodno se budi dublji interes za pranayamu, ili jogijsku tehniku disanja.

Yoga asane i razne tehnike pročišćanja (kriye) pripremaju tijelo i živčani sustav za pranayamu. Zbog yoga asana u mogućnosti smo sjediti duže vremena u miru, a kriyama (tehnikama pročišćavanja) dodatno oslobađamo prostor u tijelu kako bi proces pranayame bio što djelotvorniji. Takav način prakticiranja pranayame je najsigurniji i najučinkovitiji.

Kada se uspostavi asana, yogi, gospodar samog sebe, koji jede zdravu i umjerenu hranu, trebao bi prakticirati prâṇâyâmu, prema uputama svog gurua (učitelja).

athāsane dṝdhe yoghī vaśī hita-mitāśanaḥ |
ghurūpadiṣhṭa-mārgheṇa prāṇāyāmānsamabhyaset

HYP 2.1.

Prana i pranayama

Prana se često poistovjećuje s kisikom koji je samo jedan od nositelja prane na fizičkoj razini. U čovjeku, prana se prvenstveno odražava dahom, ali prožima i sve ostale tjelesne i mentalne aktivnosti: tjelesne kretnje, rad organa, način govora, tendencije uma i osjetila.

Prana je pramordijalna, univerzalna životna sila koja prožima cijeli svijet i prirodu.

Obzirom da su jogiji otkrili da je u čovjeku glavno djelovanje prane upravo kroz dah, razvili su razne tehnike disanja ili pranayame koje nam omogućuju da joj pristupimo na dubljoj razini.

Pranayama se sastoji od dvije riječi, prana + yama. Dok riječ prana označava životnu silu, vitalnu energiju ili izvor života, riječ yama označava aktivnost: kontrolu, ekstenziju ili ekspanziju. Kao takva, pranayama predstavlja važnu jogijsku tehniku ovladavanja životne sile i pobuđivanja vitalne energije u čovjeku.

Koristi pranayame

Pranayama se spominje u starim jogijskim tekstovima ali i u modernim znanstvenim istraživanjima jer za čovjeka nudi mnoge koristi, od fizičkih, mentalnih/emocionalnih do onih “spiritualnih” – predstavljajući korak do meditacije.

Na fizičkoj razini, pranayamom direktno utječemo na razne sustave u tijelu, a posebice na živčani sustav, točnije parasimpatikus koji je odgovoran za opuštanje. Na suptilnijoj razini, stupamo u dublji kontakt s pranom što dovodi do njenog umirivanja i stabiliziranja. Kada je prana u miru, životna energija i kroz nju osjetila, emocije i um su u miru. Povećana (ali stabilna) razina prane povećava kreativnost te mogućnost prilagođavanja i nošenja sa životnim izazovima. Prana je također usko povezana s održavanjem imuniteta, jer njena ekspanzija pospješuje prilagodljivost imunološkog sustava i daje potporu na putu ka ozdravljenju.

Ipak, prakticiranje pranayame nije samo rad s respiratornim i živčanim sustavom u svrhu zdravlja, već prelazak na dublju razinu svjesnosti, pristup prani na razini “iza daha”. Tehnike disanja daju nam mogućnost stupanja u kontakt sa životnom silom koja nadilazi fluktuacije uma i osjetila, čime osvještavamo univerzalnu svijest u onoj (prividno) individualnoj, što je esencija Yoge.

Filozofija pranayame

Pranayama se spominje u raznim važnim jogijskim i ayurvedskim tekstovima. Jedan je od 8 udova yoge (Ashtanga yoga: Yama, Niyama, Asana, Pranayama, Pratyahara, Dharana, Dhyana, Samadhi) te se spominje u najpoznatijoj jogijskoj zbirci, Patanjali Yoga sutrama, gdje se susrećemo s poznatom definicijom yoge:

Joga je potpuno smirenje fluktuacija uma – Yogas citta vrtti nirodhah

PYS 1.2

Znamo da se mentalno stanje odražava na fizičko – ako je um nemiran, tijelo će biti nemirno, i obrnuto. Proučavajući Yoga sutre, saznajemo razne metode za smirivanje uma i rezultate koje proizlaze korištenjem svake tehnike. Od navedenih tehnika, asane (jogijski položaji) su svima najpoznatije, nakon kojih slijedi pranayama. Smiriti misli “novim” mislima, često je paradoksalno i jednostavno rečeno – nemoguće. Vraćanje u tijelo i dah drži nas podalje od misli i fluktuacija uma. Upravo nas i Patanjali tome uči – na um ne možemo utjecati na umom – ali zato na um možemo utjecati tehnikama yoge, ili u ovom slučaju, dahom kroz tehniku pranayame.

U sličnom kontekstu, pranayama se koristi i spominje u Hatha Yoga Pradipici, najvažnijem priručniku za fizičku praksu yoge:

Kada se prana kreće, kreće se i chitta (mentalna sila). Kada je prana bez kretnje, chitta je bez kretnje. Ovim (postojanošću prane) yogi postiže postojanost i zbog toga treba obuzdati vayu (zrak).

Chale vate chalam chittam nischale nischalam bhavet / Yogi sthanutvamapnoti tato

HYP 2.2.

*Više o Hatha yogi možete pročitati ovdje.

U ayurvedi, drevnoj vedskoj medicini, pranayama se koristi kao jedna od najvažnijih terapijskih tehnika za dovođenje tijela i uma u balans, pogotovo ako je u potpunosti prilagođena fizičkoj i mentalnoj konstituciji, podneblju, godišnjim dobima i trenutnom stanju osobe. Obzirom na navedeno, savjet je da pranayamu učimo i vježbamo samo uz pristustvo iskusnog učitelja koji dobro poznaje yogu i ayurvedu.

Za koga su i kako izgledaju satovi pranayame u Mayurvedi (uživo/online)?

Na satove pranayame dobrodošli su svi, bez obzira na prijašnje iskustvo. Pranayama je posebno pogodna za osobe koje:

• imaju poteškoće s respiratornim sustavom

• imaju poteškoća s nesanicom

• žele prestati pušiti

• žele naučiti efikasane tehnike za umirivanje uma

• žele stvoriti dobru bazu za meditaciju

Prije sata pranayame, provodi se kratak pregled i intervju kako bi se ustanovilo trenutno zdravstveno stanje pojedinca. Praksi pranayame pristupa se postepeno i progresivno – ovisno o učestalosti dolaska na satove ili provođenja vlastite prakse kod kuće. Satovi se održavaju u grupi, u privatnim grupama ili individualno (uživo / online).

Praksa pranayame temelji se na postulatima Kaivalyadham instituta, jednog od najstarijih pionirskih instituta yoge na svijetu, osnovanog od strane Swamija Kuvalyanande 1924. godine. Slijedi principe i filozofiju Patanjalijeve Ashtanga yoge i drži do tradicionalnog podučavanja. Kaivalyadhama je prvi yoga institut koji proaktivno provodi znanstvena istraživanja o dobrobiti joga tehnika.

Martina Malić, učiteljica u Mayurveda yogi, certificirana je za podučavanje pranayame od strane Petre Bianco, dugogodišnje studentice Kaivalyadham instituta i certificirane učiteljice pranayame. Martina je također imala priliku prisustvovati seminaru Sudhir Tiwarija, te je završila online edukaciju Yogacharye Sandhye Dixit – koji su oboje izvorni učitelji Kaivalydham instituta.

Raspored i cjenik

Trenutni raspored i cjenik možete pronaći ovdje.

Prijava za probni sat pranayame (uživo/online)