Jedan od razloga zbog kojih sam se odlučila pisati ovaj blog jest taj što sam uvidjela i sama iskusila poteškoće s kojima se moderan čovjek susreće u svojoj svakodnevnici kroz razne aspekte, posebice što se tiče prehrane. Moglo bi se reći da je danas teško održati zdrav odnos prema hrani, prvenstveno jer ju je teško definirati od mnoštva trendova, ali i zbog brzog načina života u kojem su primarne potrebe poput hrane ponekad zanemarene.

Hrana je primarna potreba čovjeka, nešto bez čega ne bi mogao živjeti. Istodobno hrana je od samih početaka ljudskog života povezana s kulturom, međuljudskim odnosima i stilom života, stoga možemo reći da predstavlja sastavni dio zajednice, dok prehrambene navike vrlo dobro ocrtavaju sustav vrijednosti društva.
Živimo u razdoblju informacija. Moglo bi se reći da je jedan od uzroka problema prehrambenih navika modernog čovjeka nemogućnost nošenja s količinom informacija s kojima se svakodnevno susrećemo i zbog kojih teže čujemo sebe i svoje tijelo. Kao članu modernog društva, čovjeku je olakšan svakodnevni život, ali mu je prouzročen i stres zbog intenziteta i brzine kojom se sve odvija. Moderan način života čovjeku je omogućio veću dostupnost i jednostavnost u pripremi, nabavi hrane i kupnji već gotovih jela. Uvelike mu je olakšao da se nosi s današnjim izazovima i da mu njegova primarna potreba, hrana, bude uvijek dostupna. Međutim, zbog prevelike količine informacija koje ljudima nalažu kako da žive svoj život, važno je da se moderan čovjek okrene prema “unutra” i razvija svoj odnos prema hrani prvenstveno slušajući svoje tijelo.

Neki od nas ne pokazuju nikakav interes za hranom – zanemarujemo svoje zdravlje zbog prioritiziranja karijere i na taj način narušavamo svoj odnos prema hrani, a samim time prema sebi. Često smo u potpunosti fokusirani na vanjski svijet i trudimo se prilagoditi brzim tehnološkim promjenama na poslu ili u svakodnevici, svojoj obitelji i bližnjima, zbog čega nam ostaje manje vremena, energije i motivacije da svoje vrijeme posvetimo odabiru kvalitetnih namirnica, pripremi kvalitetnih obroka i usvajanju načela pravilne prehrane. Možda si čak uskraćujemo uživanje u hrani dok ne “odradimo posao”. Nije nam jasno zašto se loše osjećamo, te zaboravljamo da smo u svojoj stresnoj svakodnevici uspješno obavili sve zadatke, ali smo zapostavili svoje primarnu potrebu – hranu.
Ako smo već usvojili određeni životni ritam, često imamo osjećaj da nam on ne dopušta da se hranimo onako kako bismo trebali ili htjeli, pa se zbog užurbanosti i zaposlenosti okrenemo tzv. “brzoj” hrani koja se nalazi posvuda. Iako smo svjesni da negativno utječe na naše zdravlje, čini se da našu svijest u većini slučajeva uspije nadjačati prehrambena industrija oglašavanjem upravo takvih proizvoda. Osim što jedemo brzu hranu s nogu, često i preskačemo obroke, ne jedemo dovoljno i onda se prejedemo kada napokon dođe vrijeme za nas.

Danas smo svi podložni instant kulturi koja uvelike utječe na našu svakodnevicu. Tržište, tj. potražnja generira proizvodnju hrane. Većina ljudi kupuje na brzinu i bez mnogo razmišljanja, predstavljajući izvrstan materijal raznim kompanijama koje su u stanju ljude primamiti svojim proizvodima. Zahvaljujući dobrom poznavanju ljudske psihologije i ponašanja potrošača, velike korporacije kroz razne medije utječu na kreiranje stavova i preferencija pojedinaca. Čovjek je najviše podložan medijima koji se dotiču njegovih primarnih potreba, posebice hrane, koja mu često služi i kao utjeha u stresnoj svakodnevici. U kombinaciji sa stresom na poslu, pojedinac često svoje zdravlje stavlja u ruke prehrambene industrije te umjesto cjelovitih obroka koji slijede načela pravilne prehrane, poseže za sugestijama prehrambene industrije. Brža proizvodnja hrane zahtjeva intenzivnije marketinško oglašavanje. Takvo se oglašavanje posebno ističe u trendu “brze” i procesuirane hrane popularne diljem svijeta, upravo zbog ubrzanog načina života. Međutim, ne valja sve svaliti na marketinšku industriju, već je potrebno razmotriti i životne prioritete modernog čovjeka koji često stavlja karijeru ispred svog zdravlja, i ponekad se nesvjesno dovodi u stanje malnutricije.

S druge strane, neki od nas odlaze u razne ekstreme i eksperimentiranja zbog raznolikih trendova “zdrave hrane” koju mediji promiču – razne dijete, gladovanja, “detoks” i slično, koji se zapravo ne tiču pravilne prehrane i često mogu stvoriti disbalans u tijelu, umu ili emocijama. Postajemo previše opsesivni što se tiče hrane i to utječe na druge aspekte našeg života. U oba slučaja, može se dogoditi da razvijemo nezdrav odnos prema prehrani i prema svom tijelu što može negativno utjecati na kvalitetu našeg života.

Sljedeći društvena uvjetovanja modernog života s kojim smo se poistovjetili (npr. karijera ili određeni trend prehrane), počinjemo gubiti kontakt sa samim sobom i nesvjesno živimo život kao na “traci”, te se odvajamo od svoje cikličke prirode. Pod pritiskom opće prihvaćenog uvjerenja društva današnjice u kojem se uspješnost ljudi vrednuje na temelju karijere ili ljepote pod određenim okvirima, u potpunosti se posvećujemo poslu, fizičkom izgledu ili određenom trendu te zanemarujemo redovitu i balansiranu prehranu u skladu s našom individualnom prirodom, podnebljem i godišnjim dobima, koja je temelj zdravlja.

Možda se prepoznajemo u tekstu i osjećamo da smo dosegli neki od spomenutih ekstrema, te želimo nešto promijeniti. Odakle početi?

Za početak, od toga da ne krivimo sebe, jer ćemo kroz svaki ekstrem u kojem se pronađemo, uz malo svijesti naučiti kako pronaći vlastiti, jedinstveni balans. Ponekad je dovoljno započeti od jednostavne činjenice da postanemo svjesni o tome što jedemo, zašto smo to odabrali i na koji način jedemo. Jednostavna svijest o utjecaju modernog načina života na naš odnos prema hrani, može nas iznenada probuditi da se vratimo k sebi. Tada se kreće buditi vatra u nama koja nas tjera da budemo više prisutni sa sobom, bez obzira na hektičnu svakodnevnicu. Shvatit ćemo da zapravo imamo moć i mogućnost odabira, ali zbog društvenog uvjetovanja to često zaboravljamo. Stavljajući fokus na svijest o utjecaju modernog načina života na naš život, budimo ljubav, strpljenje i razumijevanje prema samom sebi, što je prijeko potrebno u današnje moderno doba.
Tek kada osvijestimo što se zapravo događa u našoj svakodnevnici i kakav je naš odnos s hranom te odakle dolazi, možemo početi nešto mijenjati.
Shvaćanje odnosa prema hrani i utjecaj istog na tijelo, um i osjećaje može nas motivirati da se više posvetimo sebi i svojem zdravlju, čime možemo utjecati na širu zajednicu i nadolazeće naraštaje koji će se u budućnosti susresti s još većom količinom informacija i izazovima modernog života.